Kemal Mrndžić (52), nekadašnji nadzornik poznatog ratnog logora Čelebići, gdje su godinama mučeni i ubijani srpski civili, proglašen je krivim pred američkim sudom u Bostonu zbog davanja lažnih izjava koje su mu omogućile sticanje statusa izbeglice u SAD-u i kasnije američkog državljanstva. Tokom suđenja otkriveno je da se predstavljao kao Srbin i da je sudjelovao u druženjima s Srbima. Izgleda da će Mrndžić dobiti višegodišnju zatvorsku kaznu u SAD-u, ali, prema izvorima Kurira, pravda nije potpuno zadovoljena jer nije osuđen za ratne zločine, već zbog lažnog predstavljanja američkim vlastima.

sl1.jpg
Printscreen Foxnews.com 

Mrndžić je u SAD stigao 1999. godine sa lažnim dokumentima, pod izmišljenim imenom i sa izmišljenom pričom o ratnoj prošlosti. Na temelju toga dobio je status izbeglice, a potom i američko državljanstvo. U aprilu 2023. godine je uhapšen kada su ga prepoznali preživjeli Srbi iz logora Čelebići, kojim je upravljao od maja 1992. do oktobra 1994. Službena potvrda je pokazala da se lažno predstavljao američkim vlastima, zbog čega je protiv njega podignuta zvanična optužnica u junu prošle godine. Tokom suđenja, otkriveno je da se predstavljao kao Srbin i da je učestvovao u druženjima s Srbima u Americi, a najvažnije je da je njegovo učešće u ratnim zločinima svedočilo čak pet svjedoka.

“Izražavamo duboku zahvalnost hrabrim preživjelima koji su svjedočili tokom ovog suđenja. Potresna svjedočenja preživjelih srpskih zatvorenika iz Čelebića podsjetila su nas da ih fizički i psihički bol koji su im nanijeli Kemal Mrndžić i njegovi saradnici i dalje progonii, čak 30 godina kasnije”, izjavio je v. d. tužioca SAD Džošua S. Levi, prenosi Serbijan tajms.

Blokada imovine

Trenutno je Mrndžić u pritvoru u Bostonu, a njegova imovina je blokirana, dok je njegova porodica u procesu deportacije.

Kazna će mu, prema svemu sudeći, biti izrečena 22. januara 2025. godine. Ipak, kako ističe predsednik Dokumentaciono-informativnog centra Veritas Savo Štrbac, važnije je da je ovaj pravni slučaj u SAD-u zapravo predstavljao krvnika na tanjiru bosanskim pravosudnim organima.

298187.00-54-56-24.still010.jpg
Kurir TV 

“Pravda još uvijek nije zadovoljena jer Mrndžić nije osuđen u SAD-u za ratne zločine, već za lažno predstavljanje američkim vlastima. Ipak, sa obzirom na to da je pet svjedoka svjedočilo protiv njega o zločinima koje je počinio u logoru u BiH, Amerikanci su zbrinuli slučaj za pravosudne organe u BiH, posebno s obzirom na to da su trojica njegovih saradnika već osuđeni u Hagu zbog zločina u Čelebićima. Pitanje je zašto ga Hag još nije osudio kada postoje svjedoci, ali ovo je prilika za BiH da pokrene istragu protiv njega i zatraži njegovo izručenje, posebno zato što zločini rata ne zastarijevaju”, rekao je Štrbac.

Zatvor i izručenje

Mrndžić bi mogao pregovarati o dužini zatvorske kazne koja bi, prema procjenama, mogla iznositi tri godine.

“Pretpostavljam da će upravo tako biti na osnovu drugih sličnih slučajeva, a nakon toga će biti izručen Bosni”, dodao je on.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona, narodni poslanik Miodrag Linta, kaže da Mrndžiću treba suditi i za ratne zločine počinjene tokom devedesetih.

screenshot-6.jpg
Kurir Televizija 

“Nažalost, mnogo činjenica ukazuje na to da je pravosudni sistem u BiH etnički motivisan i da nije nezavistan, već u službi političkog Sarajeva, gdje je glavni cilj da se opravda lažni mit da su Srbi zločinci, a Bošnjaci i muslimani oslobađajući, a suđenja se organizuju isključivo protiv Srba, u montiranim procesima. Stoga je važno insistirati da pravosudni organi u BiH procesuiraju sve zločine, bez obzira na nacionalnost počinioca i naručioca, kao i da naše tužilaštvo procesuira zločine protiv Srba na teritoriji bivše Jugoslavije”, naglasio je Linta.

Teška zlodela: Dve godine iživljavanja nad Srbima

Logor Čelebići kod Konjica bio je u funkciji 28 meseci, od maja 1992. do oktobra 1994, a njime su upravljale jedinice Hrvatskog vijeća odbrane. Kasnije su njime upravljale i muslimanske vojne i policijske snage. Kroz logor je prošlo oko 700 zatvorenika srpske nacionalnosti, uhapšenih tokom zločinačkih operacija združenih muslimansko-hrvatskih snaga.

Preživjeli su svedočili o tome da su mesecima bili zatočeni u tunelu bez svetlosti i svežeg vazduha, o svakodnevnom premlaćivanju, koje su stražari u logoru činili bejzbol palicama, drvenim motkama i kundacima pušaka. Takođe, svedočili su o ubistvima, paljenju jezika jednom zatočeniku zagrejanom oštricom noža, umotavanju drugog zatvorenika dugim fitiljem, a zatim paljenju vatre, seksualnom zlostavljanju, dok je jedan preživeli ispričao kako je pretučen 70-godišnji zatvorenik kome su stražari zakačili vojnu značku na čelo dok je umirao. Svi su bili izgladnjivani i lišeni najosnovnijih potreba, spavali su na betonskom podu i dobijali samo krišku hleba dnevno.

Za zločine u tom logoru pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni su na višegodišnje kazne zatvora Zdravko Mucić, Hazim Delić i Esad Landžo.

Teška zlodela: Dve godine iživljavanja nad Srbima

Logor Čelebići kod Konjica bio je u funkciji 28 meseci, od maja 1992. do oktobra 1994, a njime su upravljale jedinice Hrvatskog vijeća odbrane. Kasnije su njime upravljale i muslimanske vojne i policijske snage. Kroz logor je prošlo oko 700 zatvorenika srpske nacionalnosti, uhapšenih tokom zločinačkih operacija združenih muslimansko-hrvatskih snaga.

Preživjeli su svedočili o tome da su mesecima bili zatočeni u tunelu bez svetlosti i svežeg vazduha, o svakodnevnom premlaćivanju, koje su stražari u logoru činili bejzbol palicama, drvenim motkama i kundacima pušaka. Takođe, svedočili su o ubistvima, paljenju jezika jednom zatočeniku zagrejanom oštricom noža, umotavanju drugog zatvorenika dugim fitiljem, a zatim paljenju vatre, seksualnom zlostavljanju, dok je jedan preživeli ispričao kako je pretučen 70-godišnji zatvorenik kome su stražari zakačili vojnu značku na čelo dok je umirao. Svi su bili izgladnjivani i lišeni najosnovnijih potreba, spavali su na betonskom podu i dobijali samo krišku hleba dnevno.

Za zločine u tom logoru pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni su na višegodišnje kazne zatvora Zdravko Mucić, Hazim Delić i Esad Landžo.

Teška zlodela: Dve godine iživljavanja nad Srbima

Logor Čelebići kod Konjica bio je u funkciji 28 meseci, od maja 1992. do oktobra 1994, a njime su upravljale jedinice Hrvatskog vijeća odbrane. Kasnije su njime upravljale i muslimanske vojne i policijske snage. Kroz logor je prošlo oko 700 zatvorenika srpske nacionalnosti, uhapšenih tokom zločinačkih operacija združenih muslimansko-hrvatskih snaga.

Preživjeli su svedočili o tome da su mesecima bili zatočeni u tunelu bez svetlosti i svežeg vazduha, o svakodnevnom premlaćivanju, koje su stražari u logoru činili bejzbol palicama, drvenim motkama i kundacima pušaka. Takođe, svedočili su o ubistvima, paljenju jezika jednom zatočeniku zagrejanom oštricom noža, umotavanju drugog zatvorenika dugim fitiljem, a zatim paljenju vatre, seksualnom zlostavljanju, dok je jedan preživeli ispričao kako je pretučen 70-godišnji zatvorenik kome su stražari zakačili vojnu značku na čelo dok je umirao. Svi su bili izgladnjivani i lišeni najosnovnijih potreba, spavali su na betonskom podu i dobijali samo krišku hleba dnevno.

Za zločine u tom logoru pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni su na višegodišnje kazne zatvora Zdravko Mucić, Hazim Delić i Esad Landžo.