Ribar i ronilac Nikola Kosanović s Molata snimio je nekoliko anđeoski morskih pasa u blizini Zadra. Prije se vjerovalo da su ovi morski psi izumrli u Jadranu, ali snimak grupe njih na jednom mjestu pruža nadu u njihov opstanak.
Do sada nikada nisu snimljeni u prirodnom okruženju u Jadranu.
Kada se prije nekoliko godina na ribarnici na Dolcu u Zagrebu pojavio mladi, tek rođeni morski pas sklat, mnoge naučne organizacije, kao i organizacije za zaštitu prirode, bile su iznenađene. Za ovu kritično ugroženu vrstu morskog psa se smatralo da je na rubu izumiranja u Jadranskom moru. Istraživanja su pokazala da sklatovi još uvijek žive u Jadranu, ali živa jedinka nikada nije snimljena u prirodnom okruženju.
“WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimak našeg saradnika Nikole Kosanovića potvrda je da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu. Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, ali ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedeljivi deo njihovog identiteta, a želimo da to i ostanu”, rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.
WWF i Institut za okeanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklatova smanjila na Molatskom otočju. Ta populacija je bila zadnja nada za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko rasprostranjena na celom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas se nalazi samo na nekoliko manjih područja, uključujući i Zadarski arhipelag.
“Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu. Veoma sam ponosan na naše hrvatske ribare koji su prepoznali važnost priče o sklatu”, rekao je Pero Ugarković iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo.
Sklatovi nisu opasni za ljude. Podsjećaju na raže, kopaju se u peskovitom i muljevitom dnu te love iz zasjede. Mogu narasti preko metar i po. Umjesto da se love i prodaju, sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi ostrva Molat, Silba, Olib i cijela Zadarska županija mogle imati značajnu korist.
Izvor: ( www.kurir.rs / MojaTV.rs )